fbpx

Kolitis

Kolitis je upala debelog creva. Međutim,uzroci i liječenje bolesti mogu i ne moraju biti jednostavna stvar. To je pre simptom nego bolest. Proliv sa pojavom sluzi i krvi prvi je simptom bolesti, a može se pojaviti akutno, hronično, ili epizodno. Obično, kolitis predstavlja proliv koji nije povezan sa smanjenom apsorpcijom hrane i gubitkom težine. Debelo crevo je poslednja stanica duž digestivnog trakta pre nego što se stolica eliminiše iz organizma.

Njegova funkcija je uklanjanje vode i prerada vlakana. Debelo crevo je gusto naseljeno milijardama osetljivih, korisnih bakterija. Tokom upale, naruši se osetljiva ravnoteža i poveća se broj patogenih (štetnih) bakterija. Patogene bakterije proizvode toksine i izazivaju preterano ljuštenje zidova debelog creva i proizvodnju sluzi. Može se pojaviti i krvarenje što dodatno koristi štetnim bakterijama. Crvena krv u stolici je simptom kolitisa, dok je crna (svarena krv) simptom krvarenja u gornjim partijama digestivnog trakta.

Dijagnoza kolitisa se postavlja prvenstveno na osnovu istorije bolesti i pregleda, ali potrebno je otkriti pravi uzrok upale i lečiti problem da bi se sprečilo ponavljanje. Postoje testovi koji bi trebali da se rade kod svih pacijenata sa simptomima kolitisa. Fekalna flotacija je test kojim se proverava prisustvo crevnih parazita u uzorku stolice i potrebno je raditi ga u svim slučajevima pojave proliva. Zatim, fekalna citologija je pregled pri kojem se pod mikroskopom traže spore patogenih bakterija. One proizvode enterotoksine i velike količine gasa koje dovode do bolnih grčeva.

Iznenadna pojava simptoma kolitisa (akutni kolitis) je obično povezana sa stresom ili sa poremećajem u ishrani. Istorija anksioznosti prilikom odvajanja od vlasnika ili jedenje smeća, mogu biti povod za kratkotrajnu upotrebu antibiotika. Ovi antibiotici takođe imaju anti-inflamatorni efekat na debelo crevo. Korisne bakterije koje se zovu probiotici, mogu pomoći u uspostavljanju normalne flore debelog creva. Studije pokazuju da ove ” dobre” bakterije pomažu u smanjivanju upale. Dijetalna ishrana sa niskom količinom šećera i masti može biti propisana kako bi stolica postala čvršća.

U slučaju hroničnog, epizodnog ili refraktornog kolitisa (ne reaguje na lečenje),potrebno je izvršiti dalju dijagnostiku. Mačke bi trebalo testirati na virus mačije imunodeficijencije (FIV) i na leukemiju (FeLV) . Biopsija zida creva može se uraditi prilikom kolonoskopije da bi se dijagnostikovao IBD, stanje u kojem bela krvna zrnca napadaju ćelije sluznice creva. Kod ove bolesti, kortikosteroidi mogu biti dodati uz antibiotike za lečenje autoimunog odgovora koji izaziva upalu. Alergija na hranu takođe može izazvati bolest, posebno kod mačaka, pa je tada potrebno primeniti poseban režim ishrane.

Prognoza za kolitis je generalno dobra, kada se utvrdi uzrok i pravilno leči.